Špijunsko kazalište u Ulmu: uzbudljiva priča o Helmutu Reischu!

Špijunsko kazalište u Ulmu: uzbudljiva priča o Helmutu Reischu!

Kazalište Ulm trenutno predstavlja predstavu “Taxi to Over” koja se temelji na uzbudljivoj njemačko-njemačkoj suvremenoj povijesti. U ovom prilogu gledatelji saznaju nesvakidašnju priču o vozaču taksija koji je radio kao špijun za obje njemačke države. Protagonist na pozornici zove se Helmut, dok je pravo ime čovjeka u pozadini Herrmann Reisch, 74-godišnji suvremeni svjedok iz četvrti Alb-Donau. Reisch je živio životom koji otkriva mnogo o političkim zavrzlamama tog vremena. Prema SWR-u, on izvještava da je njegova aktivnost kao agenta započela 1979. godine kada mu je pristupio stanoviti “Ingo” koji je trebao kartu grada Ulma. Ovaj prvi kontakt odveo ga je izravno u komplicirani svijet špijunaže.

Reisch, koji je radio kao dvostruki agent za DDR i Savezni ured za zaštitu ustava, primijetio je registarske tablice američkih transportnih vozila koja su bila povezana s projektilima Pershing I koji su bili stacionirani u bivšoj vojarni Wiley u Neu-Ulmu. Prikupljene informacije prenosio je u DDR i Uredu za zaštitu ustava u Zapadnoj Njemačkoj. U konačnici je za te podatke dobio isplate u D-markama od DDR-a i dodatne iznose od Ureda za zaštitu ustava. Sve se to događalo u vrijeme kada je svijet između Istoka i Zapada bio u željeznom stisku tajnih službi, a Reisch je na vlastitoj koži iskusio koliko je taj posao opasan. Ova višestruka priča u predstavi je predstavljena na uzbudljiv način, pa ne čudi što je 13 izvedbi rasprodano prije premijere.

Život u sjeni tajnih službi

Iskustva Herrmanna Reischa nisu samo dio kazališta, nego su dobro prihvaćena i na raznim predavanjima. Tijekom općeg sastanka društva ERH Donau - Iller, Reisch je izvijestio o svojim perfidnim iskustvima radeći za Ministarstvo državne sigurnosti DDR-a i Saveznu obavještajnu službu Savezne Republike Njemačke između 1979. i 1984. Reisch je dao uvid u svoje metode, u kojima nije samo prikupljao informacije, već i fotografirao i emitirao. “Razmišljanje o mojoj obitelji dalo mi je snagu da preživim”, objasnio je kada je u predavanju opisao proizvoljnost Stasi sustava. Na ovom događaju dugogodišnji članovi DBwV-a koji su služili 50 ili 60 godina odani su počasti i uručene su im zahvalnice.

Ali tamna strana ove špijunske aktivnosti nije izostala. Godine 1983. Reisch je razotkriven i izveden pred sud. Morao se suočiti s brutalnim uvjetima zatvorskog sustava DDR-a u ozloglašenom zatvoru Bautzen iu “Stasijevom zatvoru” Hohenschönhausen. Svoj 12-godišnji boravak u zatvoru opisuje kao traumatičan, karakteriziran strogim kontrolama i lošim uvjetima. Na kraju će mu ipak razmjena zarobljenika 1987. vratiti svjetlo slobode. Od tada Reisch dijeli svoju priču ne samo kao terapiju, već i kako bi educirao druge o mračnim poglavljima njemačke prošlosti.

Veza između umjetnosti i povijesne svijesti nije vidljiva samo u produkcijama, već također potiče diskurs u školama i na događajima na kojima je Reisch aktivan. Svojom životnom pričom ovaj 74-godišnjak svima koji ga slušaju daje dubok uvid u hladnoratovsko doba i povezanost tajnih službi. Posjet ulmskom kazalištu stoga nije samo kulturni događaj, već i poziv na sjećanje i razmišljanje o vlastitim povijesnim korijenima.