Nenasilno roditeljstvo: Studija pokazuje iznenađujuće odobravanje vrištanja!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Aktualna studija Sveučilišne bolnice Ulm pokazuje kontradiktorne stavove prema emocionalnim kaznama u obrazovanju i njihovu društvenom prihvaćanju.

Aktuelle Studie der Uniklinik Ulm zeigt widersprüchliche Einstellungen zu emotionalen Strafen in der Erziehung und deren gesellschaftliche Akzeptanz.
Aktualna studija Sveučilišne bolnice Ulm pokazuje kontradiktorne stavove prema emocionalnim kaznama u obrazovanju i njihovu društvenom prihvaćanju.

Nenasilno roditeljstvo: Studija pokazuje iznenađujuće odobravanje vrištanja!

Rasprava o nenasilnom obrazovanju uzima sve više maha u Njemačkoj. Aktualna studija Klinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Sveučilišne bolnice Ulm, u suradnji s UNICEF-om Njemačka, pokazuje zastrašujuće trendove i stavove prema emocionalnom kažnjavanju koji se još uvijek pojavljuju u obrazovanju. Iako je pravo na nenasilno obrazovanje uvršteno u zakon 8. studenog 2000., stvarnost suočavanja s tim načelima je komplicirana.

Kao Sveučilišna bolnica Ulm izvijestili su da gotovo tri četvrtine ispitanih kategorički odbijaju emocionalne kazne. No, na vidjelo izlaze alarmantne brojke: 16,1% ispitanika smatra da je prihvatljivo vikati na djecu, dok 9,2% smatra da je opravdano zaključati ih u sobu. 8,6% ispitanih također smatra da je u redu odbijanje komunikacije, pri čemu roditelji više ne razgovaraju s djecom. Oko 5% se slaže s drugim oblicima emocionalnog nasilja, poput izolacije ili okrivljavanja.

Nesklad između znanja i djelovanja

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da je 25% ispitanika s osobnim iskustvom roditeljstva priznalo da je doista koristilo vikanje. To ukazuje na jasan raskorak između znanja o nenasilnom obrazovanju i osobnog djelovanja. Ovi nalazi naglašavaju problem da se roditelji često vraćaju starim obrascima, osobito ako su i sami bili podvrgnuti emocionalnom kažnjavanju. The Regionalno ažuriranje naglašava da je vjerojatnost da će ljudi s takvim iskustvima pristati na emocionalne kazne znatno vjerojatnije nego oni bez takvih iskustava.

Pogled na društvene strukture pokazuje da je unatoč 25 godina zakonski utemeljenog nenasilnog obrazovanja, emocionalno nasilje još uvijek rašireno. Profesor dr. Jörg M. Fegert, koji je sudjelovao u istraživanju, upozorava na potrebu širenja edukacije o negativnim učincima emocionalnog nasilja. Osim toga, ključna je snažnija provedba prava djece.

Poziv na promjenu

Studija poziva na sveobuhvatnu reviziju pojma nenasilnog obrazovanja kako bi uključila zanemarivanje kao nasilje. UNICEF Njemačka također naglašava važnost učvršćivanja dječjih prava u Temeljnom zakonu kako bi se osigurala bolja pravna zaštita. Apelira se i na društvenu odgovornost: pozivaju se institucije, obrazovne ustanove i roditelji da aktivno podrže promicanje nenasilnog obrazovanja.

Stručnjaci se slažu da sami zakoni nisu dovoljni za sprječavanje nasilja nad djecom. Za uspostavljanje nenasilnih komunikacijskih obrazaca potrebne su stalne informativne kampanje i promicanje mjera podrške roditeljima. U tom pogledu brojne ponude, poput antiagresivnih treninga, imaju smisla Deutschlandfunk kultura ističe.

Zaštita djece od nasilja i promicanje empatičnog roditeljstva s poštovanjem izazovi su s kojima se svi moraju pozabaviti. Trenutna studijska situacija jasno pokazuje da postoji još put - kako u svijesti društva, tako iu njegovom djelovanju.