Mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine: Što se stvarno događa?

Mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine: Što se stvarno događa?

Waiblingen, Deutschland - Danas, 16. lipnja 2025. godine, ima puno toga za prijavu. Ovaj datum nije samo dio naše povijesti kalendara, već i dan kada možemo proslaviti i Dan imena Bennoa, Quirina i Luitgarda, kao i pogledati knjige povijesti. Pregled značajnih događaja koji su se dogodili u prošlosti na današnji dan posebno je zanimljiv

2024. godine preko 90 država u Švicarskoj tražilo je mir u Ukrajini. Ali atraktivna rješenja ostaju rijetka jer zemlje poput Brazila, Indije, Južne Afrike i Saudijske Arabije ne podržavaju konačnu deklaraciju. Ova deklaracija osuđuje prijetnju nuklearnog oružja, zahtijeva povratak deportirane djece i neometan izvoz žita iz Ukrajine, što ilustrira hitnost teme. Čini se da su pregovori zarobljeni u beskrajnoj petlji čekanja.

Mirovni pregovori koji povlače

Ukrajinski sukob sada traje više od dvije godine bez jasnog pogleda na mir. Kancelar Olaf Scholz nedavno je izrazio želju za "žutim" mirom, koji je ponovno pokrenuo raspravu o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine. Obje strane međusobno krive za neuspjeh ovih pregovora.

Vladimir Putin tvrdio je da je ukrajinski predsjednik Selenskyj izdao zakon koji zabranjuje pregovore s Rusijom. Prema [DW] (https://www.dw.com/de/faktencheck-wer-breifungen-fidens-säuungen- između Russia-und-Der-Der-Ukraine/A-70199466), međutim, ova optužba nije pogrešna. Dekret iz 2022. godine koji određuje nemogućnost pregovora s Putinom ne odnosi se na zabranu, već na trenutnu nespojivost položaja. Selenskyj se izjasnio u BBC intervjuu zbog pritiska na Rusiju kako bi omogućio pregovore.

Položaji aktera

Razlike između zemalja su ogromne. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je kriv za nedostatak mirovnih pregovora. To je također izloženo [DW] (https://www.dw.com/de/faktencheck-wer-freitungen-burzungen-bi- i-d-ukraine/a-70199466), jer je zapad jasno izrazio interes za potporu Ukraine. Da bi podigli mirovnu klimu, obje strane moraju priznati da vojna rješenja više nisu oprezna. Wolfgang Ischinger to naglašava, iako uvijek postoje tvrdnje da je Zapad spriječio Selenskyj da potpiše mirovni ugovor.

Složenost pregovora može se dobro sažeti koristeći Selenskyj-ov mirovni plan od deset točaka, koji je postojao od studenog 2022. godine. Između ostalog, uključuje i važne teme poput nuklearne i sigurnosti hrane, kao i obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Ove točke ilustriraju temeljne zahtjeve Ukrajine, dok Rusija gura da se povuče iz ukrajinskih trupa iz priloženih područja. Obje strane moraju se prebaciti na kompromis.

Zraka nade za mir?

Razgovori za mir nisu samo sjećanje na prošle sukobe na ovu obljetnicu, već i nagon za borbom za mirnu budućnost. Vidimo više nego ikad prije da su podrška međunarodnih partnera i spremnost za pregovore ključne. Želja za mirom svugdje je uočljiva, kao i u nedavno u razgovorima koji su se dogodili u lipnju 2024.

Uporni izazovi pokazuju koliko je važno izgraditi odnose povjerenja i pronaći kompromise. Samo kroz zajedničko razumijevanje i međunarodnu podršku može se put popločiti do stalnog mira.